Vodič · Direktiva (EU) 2023/970
Direktiva EU-a o transparentnosti plaća: što, tko i do kada
Ažurirano: 26. rujna 2026.
Direktiva (EU) 2023/970 („Direktiva o transparentnosti plaća”) obvezuje sve poslodavce u EU-u na transparentne plaće: rasponi plaća u zapošljavanju, zabrana pitanja o povijesti plaće, pravo radnika na informacije — a poslodavci sa 100 i više radnika javno prijavljuju razliku u plaćama žena i muškaraca. Rok za prenošenje istekao je 7. lipnja 2026.; prva izvješća podnose se do 7. lipnja 2027.
Ukratko
- Vrijedi za sve poslodavce u EU-u — izvješćivanje ovisi o broju radnika (100+), ostale obveze ne.
- U zapošljavanju: raspon plaće prije razgovora, zabranjena pitanja o povijesti plaće, rodno neutralni oglasi.
- Svaki radnik ima pravo na informacije o prosječnim plaćama svoje kategorije, po spolu — odgovor u 2 mjeseca.
- Poslodavci sa 250+ radnika izvješćuju svake godine, 150–249 svake 3 godine — prvi put do 7. lipnja 2027.; 100–149 od 2031.
- Neopravdana razlika od ≥ 5 % u bilo kojoj kategoriji, neuklonjena u 6 mjeseci, pokreće zajedničku procjenu plaća s predstavnicima radnika.
- Hrvatska još nije donijela provedbeni zakon (rujan 2026.: nacrt izmjena Zakona o radu, prema dostupnim informacijama, kod socijalnih partnera) — no rokovi dolaze iz Direktive i ne čekaju.
Datumi koji se broje
Tko mora što — po broju radnika
Obveze transparentnosti (zapošljavanje, kriteriji, informacije radnicima) vrijede za sve poslodavce od prvog dana primjene nacionalnog zakona. Broj radnika određuje samo izvješćivanje:
250+ radnika
Izvješće svake godine, prvi put do 7. lipnja 2027. Uz to: kategorije rada jednake vrijednosti i sve univerzalne obveze.
150–249 radnika
Izvješće svake 3 godine, prvi put do 7. lipnja 2027. — isti prvi rok kao i najveći poslodavci.
100–149 radnika
Izvješće svake 3 godine, prvi put do 7. lipnja 2031. Univerzalne obveze vrijede odmah — a države članice mogu rok pomaknuti ranije.
Manje od 100 radnika
Bez obveznog izvješćivanja po Direktivi (država ga može uvesti), ali sve svakodnevne obveze vrijede u cijelosti: rasponi u oglasima, bez pitanja o plaći, kriteriji, odgovori radnicima.
Obveze svih poslodavaca — bez obzira na veličinu
Ove obveze ne ovise o broju radnika i počinju s primjenom nacionalnog zakona:
Čl. 4.
Strukture plaća i rad jednake vrijednosti
Strukture plaća moraju osigurati jednaku plaću za isti rad ili rad jednake vrijednosti, procijenjen po objektivnim, rodno neutralnim kriterijima — vještinama, naporu, odgovornosti i uvjetima rada — dogovorenima s predstavnicima radnika ako oni postoje (čl. 4. st. 4.).
Čl. 5.
Raspon plaće prije razgovora
Kandidati dobivaju početnu plaću ili njezin raspon — u oglasu za posao ili prije razgovora — kako bi pregovori krenuli informirano.
Čl. 5. st. 2.
Zabrana pitanja o povijesti plaće
Poslodavac ne smije pitati kandidate o njihovoj sadašnjoj ni prijašnjoj plaći — ni na razgovoru, ni u obrascima.
Čl. 5. st. 3.
Rodno neutralni oglasi i nazivi radnih mjesta
Oglasi i nazivi radnih mjesta moraju biti rodno neutralni, a postupak zapošljavanja nediskriminirajući.
Čl. 6.
Objektivni kriteriji plaća, dostupni radnicima
Kriteriji za određivanje plaće, razina plaća i napredovanja moraju biti objektivni, rodno neutralni i lako dostupni. (Za napredovanje države mogu izuzeti poslodavce s manje od 50 radnika.)
Čl. 7.
Pravo radnika na informacije
Svaki radnik može pisanim putem zatražiti svoju razinu plaće i prosječne razine plaća, po spolu, za kategoriju radnika koji obavljaju isti rad ili rad jednake vrijednosti. Rok za odgovor: 2 mjeseca.
Čl. 7. st. 5.
Zabrana klauzula o tajnosti plaće
Radnike se ne smije sprječavati da otkriju svoju plaću radi ostvarivanja jednake plaće — ugovorne klauzule o povjerljivosti u tu svrhu nemaju učinak.
Prava radnika, naknada i teret dokazivanja
Radnik koji je pretrpio diskriminaciju u plaći ima pravo na potpunu naknadu: zaostatke plaće, povezane bonuse i davanja, naknadu za izgubljene prilike i nematerijalnu štetu (čl. 16.).
Pred sudom vrijedi prebačeni teret dokazivanja (čl. 18.): kad radnik iznese činjenice iz kojih se može pretpostaviti diskriminacija, na poslodavcu je da dokaže da je nije bilo. Poslodavac koji nije ispunio obveze transparentnosti u još je težem položaju.
Radnici i njihovi predstavnici zaštićeni su od viktimizacije — nepovoljnog postupanja zbog ostvarivanja prava iz Direktive (čl. 25.).
Izvješćivanje: 7 pokazatelja iz čl. 9.
Poslodavci sa 100 i više radnika prijavljuju sljedećih 7 pokazatelja — točnost potvrđuje uprava nakon savjetovanja s predstavnicima radnika, koji imaju pristup primijenjenoj metodologiji:
- a.prosječna (aritmetička) razlika u plaćama žena i muškaraca
- b.prosječna razlika u dopunskim ili varijabilnim komponentama (bonusi, provizije, davanja)
- c.medijalna razlika u plaćama
- d.medijalna razlika u dopunskim ili varijabilnim komponentama
- e.udio radnica i radnika koji primaju varijabilne komponente
- f.udio radnica i radnika u svakom kvartilnom platnom razredu
- g.razlika u plaćama po svakoj kategoriji radnika koji obavljaju isti rad ili rad jednake vrijednosti, razdvojena na osnovnu plaću i varijabilne komponente
Prosječna razlika ≥ 5 % u bilo kojoj kategoriji — granica koja se broji
Ako razlika nije opravdana objektivnim, rodno neutralnim kriterijima i ne ukloni se u 6 mjeseci od dana izvješća, poslodavac provodi zajedničku procjenu plaća s predstavnicima radnika (čl. 10.) — formalan postupak s dokumentiranim mjerama. Egalis označi svaku kategoriju čim razlika u njoj dosegne prag.
Sankcije
Svaka država članica propisuje sankcije koje moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće, uključujući novčane kazne (čl. 23.).
Hrvatski iznosi bit će poznati s provedbenim zakonom. Do tada je mjerodavan tekst Direktive — a trošak neusklađenosti ne čine samo kazne: tu su naknade radnicima, zajednička procjena plaća i javno objavljeni broj.
Gdje je Hrvatska danas? (rujan 2026.)
Rok za prenošenje istekao je 7. lipnja 2026., a Hrvatska još nije donijela provedbeni zakon. Prenošenje se priprema Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kojim se prenosi i Direktiva (EU) 2024/2831 o radu putem platformi. Ministar rada najavio je u kolovozu 2026. hitni postupak; nacrt je, prema dostupnim informacijama, početkom rujna upućen socijalnim partnerima na očitovanje, prije javnog savjetovanja na portalu e-Savjetovanja. Prema dostupnim informacijama, zakon još nije upućen u Hrvatski sabor, a Ministarstvo najavljuje donošenje najesen 2026.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike 9. rujna 2026. predstavilo je besplatnu Metodologiju za vrednovanje radnih mjesta (tri modela prema veličini poslodavca, izrađena uz potporu EBRD-a) i najavilo Nacionalni sustav transparentnosti plaća za izvješćivanje o razlikama u plaćama. Tijelo za praćenje, iznosi kazni i nacionalni rokovi bit će poznati tek s donesenim zakonom.
Kašnjenje zakona ne zaustavlja Direktivu: prvi rok za izvješćivanje — 7. lipnja 2027. — dolazi iz same Direktive, a nacionalni zakon može dodati samo strože zahtjeve. Prema ustaljenoj praksi Suda EU-a, nakon isteka roka na dovoljno jasne odredbe direktive moguće se izravno pozivati prema poslodavcima iz javnog sektora.
Već danas vrijedi čl. 91. Zakona o radu: jednaka plaća ženama i muškarcima za jednaki rad i rad jednake vrijednosti, a radnik na zahtjev ima pravo dobiti kriterije na temelju kojih je usporedivi radnik ostvario plaću. Ono što morate izgraditi — kategorije rada jednake vrijednosti, urednu evidenciju plaća, kriterije koje možete obraniti — ne ovisi o datumu hrvatskog zakona. Tko krene sada, izvješće 2027. dočekuje spreman.
Rodno uvjetovana razlika u plaćama u Hrvatskoj iznosi 6,6 % (Eurostat, 2024.; prosjek EU-a: 11,1 %) — no niska nacionalna brojka ne znači da su i vaše kategorije ispod praga od 5 %. Usporedba svih 27 država članica →
Kako se pripremiti — 5 koraka
Izvješće iz 2027. pokriva prethodnu godinu: podaci nastaju već sada. Redoslijed koji funkcionira:
- 1Skupite sve elemente plaće na jedno mjestoOsnovna plaća, dodaci, bonusi, provizije i davanja u naravi — po mjesecima. Bez potpune slike svaki je izračun netočan.
- 2Definirajte kategorije rada jednake vrijednostiVrednujte radna mjesta po 4 kriterija iz čl. 4.: vještine, napor, odgovornost, uvjeti rada. To je temelj svakog pokazatelja — i prva stvar koju će nadzor pitati.
- 3Izračunajte svih 7 pokazatelja već danasProsjek, medijan, varijabilne komponente, kvartili, razlike po kategorijama. Broj koji prvi put vidite 2027. ne smije biti iznenađenje.
- 4Ispravite ono što ne možete opravdatiKategorije s razlikom ≥ 5 % bez objektivnog objašnjenja ispravljajte sada, dok je broj interni — poslije postaje javan i pokreće zajedničku procjenu.
- 5Uredite zapošljavanje i dokumentacijuRasponi plaća u oglasima, bez pitanja o povijesti plaće, rodno neutralni oglasi, dokumentirani kriteriji plaća dostupni radnicima.
Egalis: usklađenost bez čitanja Direktive
Uvezite podatke o plaćama, vrednovanjem po kriterijima čl. 4. izgradite kategorije jednake vrijednosti, pratite svih 7 pokazatelja svaki mjesec — s upozorenjem čim razlika u nekoj kategoriji dosegne 5 % i s cijenom zatvaranja svake razlike. Izvješća sa zaključanim revizijskim tragom, rokovi s podsjetnicima.
Sučelje aplikacije i na hrvatskom · samo B2B · bez kartice · podaci isključivo u EU-u.
Česta pitanja
Na koga se Direktiva o transparentnosti plaća odnosi?
Na sve poslodavce u EU-u, privatne i javne, bez obzira na veličinu. Samo je izvješćivanje o razlici u plaćama vezano uz prag od 100 radnika — obveze u zapošljavanju, objektivni kriteriji i pravo radnika na informacije vrijede za sve.
Je li Hrvatska prenijela Direktivu u svoje zakonodavstvo?
Ne još (stanje: 26. rujna 2026.). Rok je istekao 7. lipnja 2026.; nacrt izmjena Zakona o radu, prema dostupnim informacijama, početkom rujna upućen je socijalnim partnerima, prije javnog savjetovanja, a Ministarstvo najavljuje donošenje najesen 2026. Rokovi Direktive ne ovise o tome — prvo izvješće podnosi se do 7. lipnja 2027. za prethodnu godinu.
Moramo li plaću navesti u oglasu za posao?
Kandidat mora dobiti početnu plaću ili njezin raspon prije razgovora — u oglasu ili na drugi način (čl. 5.). Objava u oglasu najjednostavniji je način. Važeći Zakon o radu tu obvezu još ne propisuje; uvode je izmjene Zakona o radu, koje mogu propisati i strože.
Smije li nas poslodavac pitati koliko smo prije zarađivali?
Ne. Direktiva izričito zabranjuje pitanja o sadašnjoj i prijašnjoj plaći kandidata (čl. 5. st. 2.) — ni na razgovoru, ni u obrascima za prijavu.
Što znači „rad jednake vrijednosti”?
Rad koji se po objektivnim kriterijima — vještine, napor, odgovornost i uvjeti rada — može smatrati jednako vrijednim, i kad su radna mjesta različita. Razlika u plaćama računa se unutar tih kategorija, ne samo po istom nazivu radnog mjesta.
Što se događa ako razlika u nekoj kategoriji iznosi 5 % ili više?
Kod poslodavaca koji izvješćuju (100+ radnika): ako je prosječna razlika od najmanje 5 % neopravdana objektivnim, rodno neutralnim kriterijima i ne ukloni se u 6 mjeseci od dana izvješća, poslodavac s predstavnicima radnika provodi zajedničku procjenu plaća — formalan, dokumentiran postupak s obveznim mjerama (čl. 10.).
Vrijedi li Direktiva i za poslodavce s manje od 100 radnika?
Da — sve osim obveznog izvješćivanja: rasponi plaća u zapošljavanju, zabrana pitanja o povijesti plaće, objektivni kriteriji i odgovori na zahtjeve radnika u roku od 2 mjeseca. Države članice izvješćivanje mogu proširiti i na manje poslodavce.
Izvori
- Direktiva (EU) 2023/970 — puni tekst na hrvatskom (EUR-Lex)
- Europska komisija — pitanja i odgovori o Direktivi (6. kolovoza 2026., na engleskom)
- Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike — Metodologija za vrednovanje radnih mjesta (9. rujna 2026.)
- Eurostat — razlika u plaćama žena i muškaraca (sdg_05_20)
Brojke odražavaju Direktivu (EU) 2023/970 kako je donesena — Europska komisija isključila je svaku odgodu, a njezina pitanja i odgovori od 6. kolovoza 2026. potvrđuju kalendar izvješćivanja — te stanje prenošenja u Hrvatskoj na dan 26. rujna 2026. Nacionalni zakon može propisati strože zahtjeve — pratite njegovo donošenje. Ova stranica nije pravni savjet.